Cijene domova rastu, potražnja pada. Mostovac: "Ovo je sve posljedica godina neulaganja"

Treću godinu zaredom studenti će za smještaj u zagrebačkim domovima plaćati više. Najskuplja soba u domu Stjepan Radić od jeseni će stajati 117 eura mjesečno. Prošle godine cijena je iznosila 99, a godinu ranije 90 eura. Poskupjela je i najjeftinija kategorija u domu Lašćina – s prošlogodišnjih 35 na 40 eura.

Studenti kažu da samo poskupljenje doma možda ne izgleda veliko, ali dolazi u trenutku kada su skuplji i hrana, režije te svakodnevni život.

"Pa mislim da to nije predobro, ali inflacija je..."

"Stipendije isto trebaju rasti. Skupi su domovi, skuplje sve namirnice. Mislim da bi trebalo povećati stipendije. Nisam u domu, ja sam tu iz Zagreba, imam tu sreću, ali imam prijatelja koji su u domovima i nije im lako."

"Ako se već podignu cijene domova, mislim da bi bilo u redu da se podignu i stipendije, jer ja osobno isto živim od stipendije. Za nas studente je malo povišenje cijene. Njima možda je, ali na našem budžetu se to jako osjeća. Sad radim preko ljeta da se mogu financirati, dok ne dobijem stipendiju."

Iz Studentskog centra poručuju da povećanje cijena nije moguće izbjeći.

"Oni najveći kapaciteti na Stjepanu Radiću, treća kategorija od 1. do 4. i od 1. do 9. paviljona na 2800 kreveta, oni će biti 74 eura. Kad podijelite 74 eura na 30 dana, student plaća 2,5 eura dnevno smještaj. U taj smještaj je uključena kompletna režija i besplatan internet. I naravno, ono što je dobro, raste studentska satnica, kao što raste i minimalna plaća. A mi smo zakonski vezani na sve te troškove i sa zakonom o radu i kolektivnim ugovoru moramo servisirati obaveze", kaže Mario Župan, ravnatelj Studentskog centra u Zagrebu.

Istodobno, zanimanje za studentske domove posljednjih godina lagano pada. Broj prijavljenih studenata smanjuje se iz godine u godinu, dok broj onih koji ne uspijevaju ostvariti pravo na subvencionirani smještaj ostaje gotovo isti.

Dodatni problem ove će godine stvoriti obnova dvaju paviljona u Studentskom domu Stjepan Radić. Zbog rekonstrukcije bez mjesta u domu moglo bi ostati oko 900 studenata, pa je Studentski centar od Ministarstva zatražio veću subvenciju za njihov smještaj na tržištu. Tih 900 studenata ispod liste dobivat će 152 eura mjesečno.

"Studentski centar po svakom krevetu dobiva 31.85 eura od ministarstva subvencije. Mi za ovih 15 mjeseci, da traje akademijska godina, nećemo dobivati od ministarstva tih 31 ili 32 eura, nego studenti 152. Naravno, nećemo moći naplatiti od studenta taj smještaj koji je bio 50 eura. Znači, i tu gubimo prihod", kaže Župan.

Iz Mosta apeliraju na državu da tu subvenciju povećaju na 300 eura, kako bi studenti mogli barem dijelom platiti garsonijeru u Zagrebu.

"Usporedbe radi, Ljubljana ima sedam do sedam i pol tisuća studentskih kapaciteta, grad koji je dva i pol puta manji od Zagreba, Bratislava, koja otprilike je na 400 tisuća stanovnika, ima duplo veći broj studentskih ležajeva. Ovo je sve posljedica gotovo desetljeća neulaganja od razdoblja bivše države do danas. Nisu se u dovoljnoj mjeri dograđivali i umnožavali studentskih kapaciteti. Sad se kreće u obnovu koju pozdravljamo, ali ona će trebati najmanje 18 mjeseci i studenti će dvije akademske godine biti bez studentskog smještaja", kaže Krešimir Rotim iz Mosta.

Kao primjer neulaganja navode Kampus Borongaj, na kojem se studentski dom i sveučilišni kampus najavljuju više od dva desetljeća, ali gradnja još nije počela. Poručuju da bi upravo povećanje smještajnih kapaciteta, a ne samo povremene subvencije, dugoročno moglo ublažiti problem s kojim se studenti suočavaju iz godine u godinu.